Mlijeko smrti

Koliko se u današnje vrijeme piše i pridaje pažnje majčinom mlijeku/nadomjestcima? Puno no ponekad se zaboravljaju bitne stvari vezane uz tu temu.

 Koliko je zdravo , važno i bitno za djete da doji do određene dobi? 

Postoje li dokazi da dijete koje nije dojilo ima veće mogućnosti za slabiji, sporiji fizički, imunološki i mentali razvitak?

Što je uopće nadomjestak za majčino mlijeko?

Nikada se ne pita kolika je mogućnost da će zamjena ozbiljno naštetiti vašem djetetu i to isključivo zbog pohlepnosti velikih.

Nedavno se zahvaljujući Denisu Tanoviću i njegovom filmu „Tigrovi“ pažnja okrenula problemu zemalja trećeg svijeta gdje su proizvodi Nestle-a plasirani na moralno strogo zabranjen način te su isti miješani s vodom koja je zbog svoje zagađenosti uzrokovala brojne dječje bolesti. Samim time potaklo se na dublje promatranje poslovanja istoimene kompanije te su ustvrdilo njeno neetično ponašanje i u brojnim drugim pogledima.

Zgroženi stvarnom situacijom, hrvatska udruga" RODA – roditelji u akciji" pokušala je približiti vješto prekrivene informacije i plasirati ih javnosti , te konačno pozvati na bojkot.

Eksploatacija djece, sustavno odbijanje prihvaćanja bilo kakve odgovornosti za smrt djece hranjene njihovim proizvodima, kršenje Međunarodnog pravilnika o marketingu ...ništa ih ne zaustavlja u vješto osmišljenom ukanjanju moralnih i etičkih prepreka u utrci za profitom.

Ovo su razlozi zbog kojih RODA poziva i tebe da bojkotiraš Nestle:

1. krši međunarodni pravilnik o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko . U zemljama sa nekvalitetnom pitkom vodom vjerojatnost smrti dojenčeta hranjenog na bočicu 25 puta je veća nego kod dojenčeta hranjenog majčinim mlijekom

2.  optužen da je majke trećeg svijeta nasilno navukao na mlijeko

3. u isto to vrijeme iskorištavali su činjenicu da će majke trećega svijeta pokušavajući uštedjeti koristiti agresivno plasirano njihovo mlijeko

4. kada se u Zimbabveu donosio zakon o marketingu dječje hrane, Nestle je je prijetio zatvaranjem tvornice ukoliko se on usvoji

5.osnivanjem "baby kubova" Nestle dolazi u direktan kontakt s majkama

6. kontinuirano odbijanje stavljanja jasnijeg upozorenja o mogućem riziku zagađenja bakterijom enterobacter ( uzrokuje meningitis sa stopom smrtnosti 50-75%)

7. korumpiranje liječnika kako bi promovirali njihove proizvode

8. nestleovo bojkotiranje zemalja zbog neetičkog ponašanja u marketingu dječje hrane

9. agresivna promocija adaptivnog mlijeka ( doniraju mlijeko zdravstvenim ustanovama, te se tako zamjenjuje majčino mlijeko adaptivnim zbog jednostavnosti korištenja)

10. na javnu raspravu Europskog parlamenta nisu udostojili poslati službenog predstavnika, te tako arogantnim pristupom omalovažavaju i umanjuju značenje situacije

11. uostalom ne znaš piješ li kavu, žvačeš li karamelu ili gutaš pjenu za kupanje

12. odgovorni su za smrt dojenčadi u siromašnim zemljama

Na što te RODA poziva:

Bojkotiraj Nestle i i ne kupuj  njihove proizvoda

Informiraj sve oko sebe

Piši Nestleu kako ćeš svjestan činjenice da je njihovo majčino mlijeko doprinjelo nepotrebnoj smrti dojenčadi bojkotirati njihove proizvode sve dok nezavisni kontrolori ne potvrde da je Nestle prestao sa svim gore navedenim neetičkim ponašanjem.

RTL pomaže djeci

RTL Hrvatska je tvrtka koja društvenu odgovornost iskazuje putem svoje Udruge „RTL pomaže djeci“. 

Humanitarna udruga „RTL pomaže djeci“ osnovana je u prosincu 2006. godine od strane RTL Televizije i Večernjeg lista. Djelujemo kao dobrotvorni fond te tijekom cijele godine, podupiremo različite projekte unutar Hrvatske koji su namijenjeni djeci.

Svrha:

• Osigurati potporu organizacijama koje nemaju sredstava i kojima je pomoć potrebna pri realizaciji određenog projekta
• Poticati solidarnost, uz jamstvo svim donatorima da će njihov novac biti iskorišten na najefikasniji i najtransparentniji način

Cilj:

Cilj Udruge je poduprijeti isključivo projektne organizacije koje same nisu u mogućnosti doprijeti do javnosti, a potrebna im je financijska pomoć u radu za dobrobit djece do 18 godina starosti na području Republike Hrvatske. Osiguranim sredstvima pomaže se bolesnoj, nemoćnoj ili siromašnoj djeci, ali se financiraju i projekti  koji razvijaju sigurno, poticajno i kreativno okruženje za rast, razvoj i odgoj djece.

„RTL pomaže djeci“ podupire isključivo projektne organizacije koje rade za dobrobit djece (do 18 godina starosti) na području Republike Hrvatske.

Aktivnosti:

Surađuje na projektima, tj. s organizacijama na način da:

• Odabiru projekt, između svih prijavljenih, sukladno prethodno utvrđenim uvjetima, kao što su: dobrobiti projekta za ciljanu skupinu, tehničke i organizacijske mogućnosti za razvoj projekta, te održivost organizacije. Odbor za odabir projekata će odlučiti koji će od projekata biti podržani od strane Udruge
• Nadziru korištenje financijskih sredstava u smislu dodjele i transparentnosti korištenja doniranih sredstava
• Izvještavaju donatore o rezultatima putem medija

Razvili su platformu za prikupljanje dobrotvornih priloga (donacija) od strane fizičkih i pravnih osoba (donatora) koristeći se:

• medijskim prostorom osnivača
• razvijanjem atraktivnih projekata i kampanja u suradnji s našim korporativnim partnerima i sponzorima

Humanitarna udruga „RTL pomaže djeci“ registrirana je u Zagrebu pri Gradskom uredu za opću upravu 10. siječnja 2007. godine.

Zaštitni znak Udruge „RTL pomaže djeci“ je svakako velika godišnja humanitarna kampanja pod nazivom „Budi mi prijatelj“ koja kulminira emisijom uživo s pozivnim centrom i nastupom brojnih poznatih osoba. U emisiji se putem telefonske linije 060 90 07 svakim pozivom donira 6,15 kuna (uključujući PDV).     

Od osnutka Udruge financirano je više od 130 projekata u vrijednosti od 8,7 milijuna kuna s više od 100 000 djece direktnih korisnika.

Udrugu vodi zaštitno lice RTL-a Hrvatska, ambasadorica Antonija Blaće  koja sudjeluje u svim aktivnostima.

Pokusni kunići

Kad bi vas pitali podržavate li kapanje kemikalija kunićima u oči i vivisekciju bijelih zečeva (ne guglati ako imate slab želudac) vjerojatno biste se zgrozili i smatrali onoga tko vas to pita izopačenim što uopće razmišlja o tome. No, kupnjom kozmetičkih proizvoda i sredstva za čišćenje onih proizvođača koji testiraju na životinjama, upravo to radite. Kompanijama dajete dopuštenje da nastave s okrutnom praksom pod izlikom da nema drugog načina. No to nije istina. 

Mnogim istraživanjima dokazano je da testiranje na životinjama nije najbolji način za testiranje takvih proizvoda. Suprotno općem mišljenju, testiranje na životinjama nije obavezna praksa i vrlo često nije uopće korisno jer se tkivo i organi životinja značajno razlikuju od ljudskih. Česta je pojava da se proizvodi testirani na životinjama proglase sigurnima, a zatim kod ljudi uzrokuju ozbiljne nuspojave. 

Razvijene su mnoge alternativne metode testiranja kozmetike, koje su dokazano, puno bolje i učinkovitije od okrutnih testiranja na životinjama. Primjerice jedna od najokrutnijih metoda- Draize metoda testiranja iritacije kože na zečevima, zamjenjena je metodom testiranja na rekonstruiranoj ljudskoj epidermi, koja pokazuje puno bolje i točnije rezultate jer se radi o tkivu identičnom čovjekovoj koži.

Izvor slike

No, unatoč tome što postoje još mnoge kompanije koje provode okrutne pokuse na životinjama, možemo reći da odluke zakonodavnih tijela idu u pozitivnom smjeru. Tako je 2013. godine, 11. ožujka napokon uvedena zabrana testiranja na životinjama uključujući i testiranje njihovih sastojaka. Zabranjeni su uvoz i prodaja proizvoda testiranih na životinjama na području Europske Unije. Zabrana se odnosi na kozmetičke proizvode uključujući i preparate za osobnu njegu kao što su sapuni i zubne paste.''Ovo je povijesni događaj, nakon 20 godina lobiranja konačno smo uspjeli zaustaviti testiranja na životinjama. Nadamo se da će i ostatak svijeta slijediti ovaj primjer ''- istaknula je Michelle Thew, direktorica udruge "Cruelty Free International". 
Ta inicijativa pokrenuta je još 90-ih godina od strane udruge 'Cruelty Free International' i proizvođača prirodne kozmetike 'The Body Shop'.

Važno je upoznati ljude s time da postoje druge opcije,  alternative koje ne sadrže okrutnost prema nevinim bićima. Ako već niste, provjerite liste kompanija tzv. crne i bijele liste, onih koji testiraju na životinjama i onih koji ne testiraju. 

PETA

PRIJATELJI ŽIVOTINJA

Recite nam svoje mišljenje o ovoj temi? Opravdavate li testiranje na životinjama? Pazite li kad kupujete proizvode imaju li Cruelty Free oznaku?

Rasisti ili tradicionalisti? – slučaj Washington Redskinsa

Američki nogomet -  igra koja se tako zove iako se u njoj još najmanje igra nogom. A da bi dokazali da su direktori svemira, Amerikanci našem europskom i normalnom footballu daju posebno ime - soccer.

A da ne govorimo kako su uzeli europsku igru ragbija, malo ju modificirali i dodali oklope jer u SAD-u ionako gotovo nitko nema zdravstveno osiguranje.

Sada kada smo malo objasnili pravila igre možemo se okrenuti aktualnom temom koju smatram prikladnom za ovaj kolegij „Društvena odgovornost poduzeća“ jer se radi o sukobu nekoliko dionika ove sportske franšize – vlasnika i okorjelih navijača s jedne i američke manjine podržane od dijela javnosti s druge strane. U američkom nogometu u posljednje vrijeme je vrlo aktualna tema promjene imena ekipe iz glavnog grada Sjedinjenih Američkih Država, Washington D.C.-a. Ime te ekipe je Redskins što u slobodnom prijevodu znači „crvenokošci“. To je podrugljiv naziv za Indijance, tj. starosjedioce američkog kontinenta (eng. Native Americans). Ako mi ne vjerujete provjerite u rječniku kao što je onaj Oxfordov, jedan od najcjenjenijih na svijetu.

Jedan od dionika, vlasnik Redskinsa Daniel Snyder smatra promjenu nepotrebnom jer to ime predstavlja ponos i poštovanje, a da se stvari trebaju gledati iz konteksta. U intervjuu za USA Today je izjavio slijedeće: „We'll never change the name. It's that simple. NEVER – you can use caps.“ On tu ne ostavlja prostora za dijalog sa drugim dionicima što nas podsjeća na neke sportske djelatnike iz Hrvatske.

 Kad završiš u South Parku onda znaš da si gadno zabrljao.

Čak je i predsjednik SAD-a Barack Obama reagirao s izjavom da bi trebali uzeti u razmatranje odluku o promjeni imena jer može biti uvredljiva za neke stanovnike njegove zemlje. Također se sastao sa predstavnicima indijanske manjine gdje im je dao punu podršku u namjeri za promjenu imena.

Iako u SAD-u postoje i drugi sportski timovi koji koriste nazive sa indijanskom tematikom, niti jedan ne koristi tako izravno uvredljiv naziv. U bejzbolskoj MLB ligi tako postoje Cleveland Indians, a u hokejaškoj NHL ligi Kansas City Chiefs (Poglavice). No da postoji pomak po tom pitanju dokazuju promjene imena i maskota nekoliko sportskih ekipa američkih sveučilišta – St John's je promijenio svoje ime iz Redmen (Crveni ljudi) u Red Storm (Crvena oluja), Stanford danas koristi ime Cardinals (vrsta ptice) umjesto Indians, dok je Marquette umjesto Warriors (ratnici) za naziv svog tima uzeo ime Golden Eagles (Zlatni orlovi).

Mnogi koji su protiv promjene imena se pozivaju na tzv. Annenbergovo izvješće koje u najmanju ruku možemo opisati kontroverznim. Prema tom istraživanju iz 2004. godine 90 % ispitanika, svi koji su inače indijanskog podrijetla, to ime ne smatraju uvredljivim i misle da ga ne treba mijenjati. Ali kriterij po kojem su birani ispitanici za ovo istraživanje je u najmanju ruku smiješan. Svatko tko je ispitan je mogao reći da je bar malo podrijetlom američki Indijanac, a istina tog podrijetla uopće nije dokazivana.

Što je čudno, navijači ne žele promijeniti ime, ali niti jednog američkog Indijanca ne bi nazvali redskinom jer je to uvredljivo. Iako su se prije 1933. zvali Braves, a navijači izjavljuju da dođe do promjene imena da bi i dalje navijali za svoj tim i dalje su čvrsti pri svojoj namjeri da ime ostane.  Možda se trebaju zapitati do kakve bi reakcije došlo da se zovu pogrdnim imenom za azijate ili afroamerikance. Tada bi svi bili jednoglasni u osudi takvog naziva. Ali kada se radi o vrlo maloj manjinskoj skupini koja je vječno marginalizirana onda ne dolazi do šire podrške javnosti. I to u glavnom gradu države koji treba biti uzor svim ostalima. No možda to i nije toliko čudno s obzirom da je Washington D.C. ionako izgrađen na zemlji koja je oduzeta američkim Indijancima.

Kada govorimo o društvenoj odgovornosti poduzeća onda je uvijek takvo ponašanje dugoročno isplativo. Jedan od izlika vlasnika kluba je da je mijenjanje imena i emblema preskupo. To je vjerojatno točno, no u kratkom roku. Kao i mnoga poduzeća u Hrvatskoj ne razmišljaju kakvu štetu može prouzročiti loš imidž. Kada bi promijenili ime sigurno bi imali još veću bazu fanova nego danas. Ovako medijski prostor ispunjavaju teme poput ovih, a ne njihovi sportski uspjesi. 

dm kao primjer društvene odgovornosti poduzeća

 

 Drogeria dm je osnovana 1973. godine, te je u Karlsruheu otvorena prva prodavaonica. Prva dm prodavaonica u Hrvatskoj otvara se u Zagrebu 9.5.1996. na tržnici u Dubravi.

Danas je dm-drogerie markt zastupljen u 12 europskih zemalja s više od 3.000 prodavaonica i preko 52.000 zaposlenih - od toga u Hrvatskoj radi 1.295 djelatnika.

Pod geslom " Tu sam čovjek tu kupujem"  daju  obećanje koje stavlja čovjeka sa svojom jedinstvenošću u središte svega, bez obzira radi li se o kupcu ili djelatniku. Drogeria dm nudi svakom čovjeku pravu ponudu kako bi naglasio njegovu individualnost. S opširnim asortimanom visoke kvalitete, kompetentnim i ljubaznim savjetovanjem od strane djelatnika dm-a, kao i kroz dobru dostupnost dm živi svoju filozofiju.

 „U dm-u je čovjek uvijek ključan čimbenik poslovanja, bio on kupac ili djelatnik. dm je tvrtka koja svoj uspjeh ne mjeri isključivo rastom prihoda, već prvenstveno kvalitetom odnosa prema ljudima, bilo da su djelatnici ili kupci. Sve to očituje se i u našem poslovanju, stvarnom interesu za ljude, njihove potrebe, radu na oblikovanju sustava školovanja te poticaju svakog djelatnika da vlastitim snagama i doprinosom participira u uspjehu tvrtke.“, Mirko Mrakužić, direktor dm Hrvatska

 Tvrtka dm je prepoznatljiva i ističe se među svojom konkurencijom sa svojim načelima. Ta načela su usredotočena na kupce, zaposlenike i poslovne partnere. Poznato je u široj javnosti kako dm vodi veliku brigu o svojim zaposlenicima. Oni žele omogućiti svim djelatnicima da međusobno uče jedni od drugih, da se ophode jedan prema drugome kao čovjek prema čovjeku, da prihvaćaju individualnost svakog pojedinca, da teže za upoznavanje samog sebe i za daljnji razvoj vlastite osobnosti te za mogućnost poistovjećivanja s postavljenim radnim zadacima. Također je poznato da zaposlenici dm-a imaju zadovoljavajuća primanja, što je također veliki motiv zaposlenicima za daljnji napredak i trud u tvrtki.

Sa svojim partnerima žele održati dugoročnu, pouzdanu i poštenu suradnju kako bi ih prepoznali kao pouzdanog partnera s kojim je moguće ostvarenje njihovih ciljeva.

 Koristeći se svim marketinškim instrumentima, žele se profilirati prema potrošačima kako bi pridobili stalne kupce koji svjesno dolaze kupovati kod njih i čije potrebe oplemenjuju vlastitim proizvodima i uslugama.

 Kao dokaz odličnog poslovanja je  nagrada 2014. godine gdje je dm  dobitnik Indeksa DOP-a u kategoriji Odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem u 2014. godini.

Tri su područja uključenosti dm-a kojim se očituju u društvenom odgovornom poslovanju. To su projekti :

1.Jedni za druge

2.Ekološka održivost

3.Zdrav život.

1.Pod krilaticom "jedni za druge zajedno“ pokrenuli su niz humanitarno-edukativnih inicijativa s ciljem davanja svog doprinosa zajednici u kojoj živimo i radimo.

 U sklopu programa babybonus dm se uključio u projekt "Prijatelj djece" i pokrenuo inicijativu "Tu ljubav znači više" kako bi prikupli što više sredstva za vrijedne donacije rodilištima u Republici Hrvatskoj.

 

Projekt "Sve za nju" s ciljem senzibiliziranja javnosti uključili su se u incijativu  kako bi pridonijeli edukaciji o načinima prevencije te sudjelovali u osnivanju i potpori rada, oboljelim ženama vrlo potrebnog, Centra za psihološku pomoć.

Projekt "Djeca sunca" -Edukativno-humanitarnu kampanju Zaštiti se... pokrenuli su s ciljem educiranja šire javnosti o opasnostima zbog nepromišljenog ponašanja na suncu i o pravilnim načinima zaštite od štetnih UV-zraka.

2.U projektu ekološke održivosti dm  želi da nas odgovorno ophođenje prema okolišu prati na svakom koraku. S ciljem uzornog djelovanja u našem okruženju neprestano se bave temom održivog razvoja te su u tu svrhu pokrenuli niz ekoloških inicijativa s ciljem zaštite prirode i širenja snažne ekološke poruke kao zalogom sigurne budućnosti sljedećim naraštajima.
 dm green city project 2014.- Povodom Međunarodne godine obiteljske poljoprivrede dm green city project 2014. posvetio se hrvatskim obiteljskim gospodarstvima i domaćoj ekološkoj proizvodnji.

3.Zdrav duh u zdravom tijelu

S ciljem prevencije i reduciranja mnogih zdravstvenih problema današnjice kao što su pretjerana tjelesna težina, loše prehrambene navike i tjelesna neaktivnost te promicanja temeljnih vrijednosti njihovog poslovanja: wellnessa, ljepote i zdravlja kroz različite oblike svojeg djelovanja potiču rad vrhunskih sportaša i rekreaciju sportaša amatera jer im je želja potaknuti što više osoba bez obzira na dob, spol i zanimanje na zdrav i aktivan život.

 Osmijeh za 5!

Jedan od njihovih temeljnih ciljeva jest doprinijeti zdravlju i dobrobiti svih sugrađana, stoga ih kampanjom „Osmijeh za 5!“ žele dodatno educirati i informirati o važnosti dentalne higijene.

Drogeria dm je uspjela svim ovim projektima uspješno provesti društveno odgovorno poslovanje, te je svojim djelovanje osim ostvarivanja profita, uspješno doprinjela okruženju i društvu u kojem posluje u svim aspektima života. Svojom politikom su se približili svakom kupcu i primjer su jednog izuzetnog poduzeća koje primjenjuje društveno odgovorno poslovanje kao politiku koja nije marketinški trik i manipulacija kupcima već osvješćuju kupce o socijalnim i drugim bitnim vrijednostima. To kupci prepoznaju, te svi imaju korist.

Automatizacija i potencijalni problemi koje donosi sa sobom

U svijetu su promjene sve brže i intenzivnije, a poduzeća i korporacije su uglavnom  profitno orijentirana te društvenu odgovornost koriste kao sanaciju svog imidža da bi na kraju opet važan bio isključivo profit. Svjesni smo situacije da živimo u doba kapitalizma gdje je jaz između siromašnih i bogatih sve veći i veći s vremenom. Borba na tržištu je nemilosrdna i samo poduzeća koja su sposobna prilagoditi se učestalim promjenama opstaju i ubiru plodove. Obrazovni sustavi su spori i apsolutno neprilagođeni stvarnom stanju pa dolazi do neravnoteže ponude i potražnje rada. Poduzeća u borbi sa konkurentima stvaraju konkurentske prednosti tako da što efikasnije i isplativije obavljaju određeni posao. No, što ako se u toj bespoštednoj borbi  za prevlast na tržištu izgubi socijalna dimenzija?

Naime, pitanje je vremena kada će na globalnoj razini početi era automatizacije. U borbi za tržišnu prevlast najvažniji izvor konkurentne prednosti predstavljaju tehnološke inovacije. One omogućavaju efikasnije i jeftinije obavljanje poslova naspram konkurenata. Konkretno, roboti s vremenom postaju sve napredniji i efektivniji te se procjenjuje da će zamijeniti oko 45% postojećih poslova. Transportacijski poslovi će nestati jer već danas postoje automobili koji upravljaju sami sobom. Samo u Americi tri milijuna ljudi živi od tih poslova, dok se u svijetu procjenjuje da je oko 70 milijuna zaposlenih u transportacijskom sektoru. Naravno, automatizacija se neće dogoditi  u svim dijelovima svijeta simultano, već će to ovisiti o stupnju razvoja države, ali samo je pitanje hoće li se dogoditi prije ili kasnije. Ali neće samo roboti ugrožavati postojeće poslove, već i ostale tehnologije poput 3D printera koji predstavljaju opasnost jer potencijalno mogu ugroziti masovnu proizvodnju i potrošnju materijala. Sve vodi ka minimiziranju troškova i maksimizaciji efikasnosti od čega uvelike koristi imaju  poduzeća, ali s druge strane dolazi do devalorizacije ljudskog rada. Video ispod objašnjava koliko je ljudski rad zamjenjiv i samim time u velikoj opasnosti.

Više se problema pojavljuje i to u kratkom, srednjem i u dugom roku. Koliko su ljudi svjesni ovih neizbježnih promjena i posljedica koje će sa sobom donijeti automatizacija? Koliko su ljudi spremni djelovati na te promjene i spriječiti dugu fazu adaptacije? Hoće li u konačnici ta tržišna borba donijeti apsolutni kapitalizam gdje će socijalni senzibilitet nestati,  a samo pojedinci uživati u blagostanju?

Smatram kako su ljudi uglavnom nesvjesni potencijala određenih tehnologija na cjelokupno poslovanje, a i na njihov životni stil. 

Još veći problem je totalna neusklađenost obrazovnih sustava sa tržištem rada čija se struktura i potrebne kvalifikacije mijenjaju iz godine u godinu dok su obrazovni sustavi isti već desetljećima. Upravo to najviše utječe na (ne)sposobnost djelovanja na promjene koje će zadesiti globalnu populaciju. Već sada bi se trebali slagati planovi prekvalifikacije ljudi čiji su poslovi ugroženi kako bi se što bezbolnije preusmjerili.

Najvažniji potencijalni dugoročni problem je produkt društva koji će nastati. S jedne strane imamo maksimiziranje profita, uspješnosti i blagostanja pojedinaca , a s druge strane imamo masovno nestajanje poslova i automatizaciju popriličnog broja poslovnih procesa. Ukoliko se dopusti da društvo bude isključivo profitno vođeno i da se podilazi krupnom kapitalu društvo bi moglo doživjeti kolaps te bez društveno odgovornog poslovanja i socijalne dimenzije društvo nema prosperitetnu budućnost.                              

Nogometni klubovi kao simbol modernog kapitalizma

Svima je dobro znana fraza 'nogomet je najvažnija sporedna stvar na svijetu'. Međutim, ukoliko usporedimo moderni nogomet i nogometni razvoj kroz povijest primjećujemo mnoge razlike. Nekada je nogomet bio svima dostupna zabava i rekreacija, s posebnim naglaskom na radničku klase u industrijskim društvima. Danas je nogomet veliki globalni biznis u kojem se transferiraju ogromne količine novca, a nogometni klubovi postaju globalne korporacije s ciljem ostvarenja što većeg profita. 
                   

Početak modernog nogometa kao globalnog biznisa može se povezati sa ulaskom velikog kapitala u nogometne klubove u posljednja dva desetljeća 20. stoljeća. To se najjasnije ogleda u engleskoj ligi devedesetih godina. Za ovu kratku analizu ćemo uzeti slučaj ili primjer nogometnog kluba Manchester United. Ovaj klub 1991. godine prvi put emitira svoje dionice na burzi.

 Dostupnost dionica na burzi omogućava američkoj obitelji Glazer da kupi kontrolni paket od 75 % dionica 2004. godine. Kupnjom kontrolnog paketa Malcolm Glazer kao predstavnik obitelji dobiva pravo odlučivanja i donošenja odluka.  Prodaja Manchester Uniteda se nije sviđala istinskim navijačima kluba, a i sama politika koju klub vodi pod dirigentskom palicom Malcolma Glazera je udaljavala klub od svojih navijača. Cijene ulaznica na stadion se povećavaju do te razine da postaju nedostupne dijelu do tada odanih navijača i redovnih vlasnika godišnjih pretplatničkih karata. Za primjer možemo uzeti cijenu najjeftinije godišnje ulaznice (najlošija mjesta) koja iznosi negdje oko 400 funti. Kada to preračunamo ispada da godišnja ulaznica za utakmice Manchester Uniteda košta čak 4000 HRK. Za usporedbu uzimamo najjeftiniju godišnju ulaznicu nogometnog kluba Hajduk čija je cijena 315 HRK.  

 Razočaranje navijača je eskaliralo u toj mjeri da okreću leđa voljenome klubu te se udružuju i 2005. godine osnivaju novi nogometni klub United of Manchester.
Iako je velika većina navijača iz okolice Manchestera, potporu dobivaju iz cijeloga svijeta, a posebno iz skandinavskih zemalja. Klub financiraju vlastitim članarinama te donacijama i članstvima preko interneta. U klubu vrijedi pravilo jedan član jedan glas koje omogućuje svim članovima da sudjeluju u odlukama za bolju budućnost kluba.                        
Sličan primjer imamo i u Hrvatskoj sa nogometnim klubom Varteks koji se nakon bankrota nastavlja natjecati u nižem rangu pod imenom NK Varaždin, ali njegovi navijači (White Stones) osnivaju novi klub Varteks koji počinje sa natjecanjem u prvoj županijskoj ligi.

HNK HAJDUK SPLIT – STARAC KOJI SE NE PREDAJE

Iako je dugi niz godina (1995-2012) Hajduk loše poslovao, a to se prikrivalo raznim sponzorstvima državnih firmi prava slika stvarne situacije isplivava na površinu 2008. godine kada se Hajduk nalazi pred stečajem. Nesposobne uprave ali i unutarnja potkradanja od strane čelnih ljudi dovode najveći hrvatski nogometni klub u bezizlaznu situaciju iz koje se može spasiti  na samo jedan način, a to je pretvorba Hajduka u sportsko dioničko društvo.
 Pretvorba je obavljena 2009. godine, a većinski vlasnik postaje grad sa kontrolnim paketom od 56 %. Iako Hajduk nakon pretvorbe izlazi sa cca. 100 milijuna kuna u plusu u sljedeće četiri sezone vladajuće garniture uspijevaju dovesti klub u situaciju da na računu HNK Hajduka imamo minus od cca 100 milijuna kuna. Što znači da su gospoda koja su upravljala klubom za vrijeme svoga mandata uspijela ˝spiskati˝ 200 milijuna kuna !!! U jesen 2012. godine Hajduka od stečaja spašava Torcida masovnim prosvjedom ispred Banovine u Splitu tražeći od grada da odobri kredit kako bi Hajduk mogao djelomično sanirati dugove i nastaviti funkcionirati i natjecati se u 1. HNL.  Izabire se nova uprava, a grad Split kao vlasnik kontrolnog paketa dionica daje pravo izbora 7 od 9 članova Nadzornog odbora Hajduka udruzi Naš Hajduk. Sudjelovanjem u projektu navijači kao dionici se nisu direktno uključili u upravljanje Hajdukom već su bili pozvani da na izborima odaberu članove Nadzornog odbora čija se uloga izražava u nadziranju rada Uprave Hajduka. Hajduk se okreće novom putu ozdravljenja u kojem će prevladavati transparentnost, demokracija i depolitizacija. Prihode temelji na sponzorskim ugovorima, pretplatama navijača, transferima, prihodima od prodaja karata i marketinskim uspjesima što prepoznaju i navijači pa Hajduk danas ima 11468 članova i 6325 pretplatnika što je nedostižna brojka svim drugim klubovima u Hrvatskoj.